Novo Nogometno Igralište na Olibu - 5. ožujka 2021.
Cementiranje Ceste na Olibu - 5. siječnja 2021.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Posjetila Olib - 7. travnja 2016.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Zadru - 5. travnja 2016.
Predsjednica u Zadru: Dovest ćemo svijet na otoke, a njih približiti svijetu
Kako je najavljeno, predsjednica će posjetiti Dugi otok, Pag, Molat, Ist, Premudu, Silbu i Olib
Datum objave: 05.04.2016 | 10:14 Autor: direktno.hr/hrt
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović privremeno je preselila svoj Ured u Zadarsku županiju. U središtu zanimanja su joj problemi otočana, osobito izvan turističke sezone.
'Naši otoci su naš biser i zaslužuju više nego što im dajemo', poručila je predsjednica po dolasku u Zadar. Kako bi motivirali mlade da ostanu na otocima i one koji su otišli da se vrate, smatra Grabar-Kitarović, treba ulagati u otočku infrastrukturu, uvesti širokopojasni internet i češće te jeftinije brodske linije.
'Dovest ćemo svijet na otoke, a njih približiti svijetu. Predugo se odgađalo sa izradom zakonskog okvira za revitalizaciju otoka i nadam se da će moj posjet potaći da se u tom smislu pokrene sinergija državnog i privatnog ulaganja, poručila je predsjednica. Najavila je da će joj se u Zadru pridružiti i predstavnici Vlade.
Kako je najavljeno, predsjednica će posjetiti Dugi otok, Pag, Molat, Ist, Premudu, Silbu i Olib. Bit će organiziran i susret s građanima Zadra, predstavnicima diplomatskog zbora i gospodarstvenicima s područja Zadarske županije.
Nakon Splita, Pule i Vukovara, idući tjedan, od utorka do petka, Kolinda Grabar Kitarović boravit će u u Zadru te na otocima zadarskog arhipelaga, kako bi se upoznala sa životom otočana izvan turističke sezone te njihovim problemima u svakodnevnom životu.
Idući tjedan Predsjednica ured seli u Zadarsku županiju, a najviše vremena planira provesti po otocima.
'Nadamo se da posjetom i obilaskom, Dugog otoka, Molata, Premude, Oliba, Silbe, Paga da će upoznati kompletnu problematiku, od gospodarstva, povezanosti, vodopskrbe, i zadnja što je bilo aktualno snižavanje proračuna za subvencije za prijevoz i subvenciju vode', rekao je Denis Barić, predsjednik Otočnog Sabora.
Otočani vjeruju da će od Predsjednice biti koristi. U srcu sezone svoj je ured na desetak dana premjestila u Split. 'Tu vidim potvrdu da gospođa predsjednica podržava sadašnji ustroj hrvatskih županija. Značajan je njezin posjet otocima, priobalju i dalmatinskoj zagori, u krajeve i mjesta gdje gotovo nikad viši dužnosnik nije došao, to je jedno ohrabrenje našem narodu, optimizam, a toga nam zaista treba', kazao je Zlatko Ževrnja, Župan Splitsko-dalmatinske županije (HDZ).
Osim što je kako kaže župan širila optimizam i družila se s građanima, posjet splitsko-dalmatinskoj županiji, ostao je upamćen po uvođenju trajekta u Supetarski porat. Nekoliko dana Ured predsjednice selio se i u Pulu. Istrijani se konkretnih učinaka ako ih je bilo ne sjećaju. Zadnje izmještanje Ureda bilo je u Vukovar.
'Moram se zahvaliti na ovaj način i pozdraviti praksu što je kako je predsjednica i rekla, barem je na tri dana napravila od Vukovara glavni grad Hrvatske. Naravno da je taj posjet samo prvi korak, nakon toga će uslijediti realizacija i rješavanje istaknutih problema', kaže Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara.
Konkretnih rješenja još nema, kao ni najave o dolasku premijera, koji kreće u mini turneju po Slavoniji.Premijeru se, čini se, ne raduju kao predsjednici. Ipak je ona vozila kombajn, lovila ribu,...pjevala pjesma. Nakon Zadra, Ured predsjednice najavljeno je krajem lipnja seli u Međimurje, a potom u Gorski kotar.
'Gospođa predsjednica je imala prilike susresti se sa desecima naših udruga, stotinama građana zaposlenih i nezaposlenih, seljaka, ribara, branitelja, intelektualaca i u tom izravnom kontaktu osjetiti bilo naroda i osjetiti kako funkcionira život ovdje. Također bi istaknuo da predstavnici raznih udruga nisu morali odlaziti na Pantovčak i nego su sve razgovore obavili ovdje u. Na taj način nisu morali trošiti dodatna sredstva', zaključuje Ževrnja.
Olib je tijekom zime doslovno pusti otok. Slobodno možete goli šetati otokom, a da vas nitko ne vidi. Kad dođe brod iz Zadra, tada se skupe mještani u luci i vidimo tko je doputovao. Trajekt vozi za Olib tri puta tjedno. Namirnice kupujemo u trgovini otvorenoj od 8 do 12.30 sati, a pošta je otvorena svakodnevno do podne, priča Cukar
Foto: Zvonko KUCELIN
Teško da bi se tako skoro mogla napuniti škola na Olibu, no nema sumnje da bi se Dom umirovljenika brzo napunio
Davne 1914. godine na otoku Olibu živjelo je 2.030 stanovnika da bi 97 godina kasnije živjelo 120 Olibljana i dvoje malodobne djece te 30 radnika iz Bosne i Hercegovine koji su na privremenom radu.
U planu dom umirovljenika
Predsjednik MO Olib Ivica Cukar živio je u Americi 50 godina. Otok je napustio zajedno s roditeljima u potrazi za boljim životom kad je imao šest godina, a prije pet godina trajno se nastanio na Olibu. Danas Cukar na otoku živi sa ženom Slovenkom i sinom starim dvije i pol godine.
- Olib je tijekom zime doslovno pusti otok. Slobodno možete goli šetati otokom, a da vas nitko ne vidi. Kad dođe brod iz Zadra, tada se skupe mještani u luci i vidimo tko je doputovao. Trajekt vozi za Olib tri puta tjedno. Namirnice kupujemo u trgovini otvorenoj od 8 do 12.30 sati, a pošta je otvorena svakodnevno do podne, priča Cukar.
Olib, inače deseti po veličini hrvatski otok, ima i školu, ali nema učenika. Šestero učenika iz Oliba školuje se u Zadru. Četvero ih je u srednjoj školi, a dvoje studira. Mjesna škola je prije tri godine renovirana sredstvima koje je osigurao Grad Zadar, da bi se također prije tri godine zatvorila kad se posljednji i jedini učenik odselio.
- U planu je izgradnja doma umirovljenika. Grad Zadar je osigurao sredstva u iznosu od 500 tisuća kuna. Također, naši koji žive i rade u Americi prikupili su znatna sredstva kako bi Olib dobio svoj dom umirovljenika. Procedura planiranja i izgradnje stara je pet godina. Imamo sredstva, imamo projekt, a još čekamo početak radova. Znamo da su teška vremena tako da ćemo biti strpljivi dok se dom ne izgradi, ističe Cukar.
Među planovima je i izgradnja vodovodne mreže.
Za živjeti 365 dana u godini na Olibu potrebno je, istaknuo je Cukar, voljeti prirodu, miran život bez gužve, daleko od gradske vreve.
Idila i marina
- Na otoku stranovništvo uzgaja ovce, bavi se poljoprivredom, maslinarstvom i pomalo ribarstvom. Naš je život u potpunosti okrenut prirodi, kazuje Cukar.
Pet obitelji uzgaja ovce tako da ih imaju stotinjak. U posljednjih pet godina zasađeno je 1.000 novih stabala maslina, a stari i zapušteni se obnavljaju.
- Imamo uljaru u kojoj se na starinski način melju masline. Grad Zadar nam je donirao 20 tisuća kuna za nabavu novih sadnica, naveo je Cukar.
Na Olibu nema profesionalnih ribara, već je riječ o malim ribarima koji love za svoju obitelj. No tamošnje mještane muči problem izlova. Naime, ribari iz Zadra i Privlake ribare u neposrednoj blizini otoka tako da je to područje opustošeno ribom.
- Znam da ljudi koji dolaze ribariti u blizini Oliba trebaju od nečega živjeti, no riba oko otoka je izlovljena, more je opustošeno. Takva je situacija dovela do toga da mnogi više i ne žele ribariti kad nema ribe. Trebalo bi ribariti što dalje od otoka, kazao je Cukar.
U ljetnim mjesecima, kad se broj stanovnika udvostruči, otvore se restorani koji rade samo u sezoni. Jedan od uvjeta da se mladi ljudi trajno nasele na Olibu je izgradnja marine.
- Mi imamo planove i želju da se na otoku izgradi marina, ali nam nedostaje konkretni ulagač koji je spreman investirati, ističe Cukar.
Godine 1920. Olib je udarila peronospora vinove loze, a uskoro je stanovništvo zahvatila velika bijeda i siromaštvo.
- Tako je jedan po jedan stanovnik napuštao Olib te 'trbuhom za kruhom' krenuo u smjeru Sjeverne ili Južne Amerike. Ne bih želio da se ova sudbina ponovi mojem sinu, a niti da on bude jedini učenik u otočnoj školi. Sigurno je da je pred nama posao vratiti i trajno zadržati mlade ljude na Olibu, zaključuje Cukar.
Cilj osnivanja bila je želja da se okupe svi otočni žitelji koji žele aktivno sudjelovati u zaštiti od požara i osjećaju potrebu promoviranja vatrogastva. Treba kazati da je osjećaj za vatrogastvo u ljudima uvijek bio na visokoj razini, naglasio je predsjednik Ivon
Članovi DVD Olib
Nakon Ista, Molata, Silbe i Iža i zadarski otok Olib poslije inicijative Mjesnog odbora Olib, dobio je svoje dobrovoljno vatrogasno društvo. Na osnivačkoj skupštini na kojoj je nazočilo 14 članova ovog društva za prvog predsjednika DVD-a Olib izabran je Boris Ivon, tajnik Vatrogasne zajednice Zadarske županije. Dužnost dopredsjednika obnašat će Ivica Cukar. Zapovjednik je Edi Stipičević, a njegov zamjenik Jadranko Cotov. Tajnik u četverogodišnjem mandatu bit će Milivoj Rućando. Izabran je i Nadzorni odbor u sastavu Ivo Derokov, Slavko Kleva i Branimir Ivančić, dok su u Upravnom odboru Boris Ivon, Ivica Cukar, Edi Stipičević, Milivoj Rućando, Danijel Telesmanić i Stanko Cukar.
- Kada je dragovoljno, tada je i sveto. Cilj osnivanja bila je želja da se okupe svi otočni žitelji koji žele aktivno sudjelovati u zaštiti od požara i osjećaju potrebu promoviranja vatrogastva. Treba kazati da je osjećaj za vatrogastvo u ljudima uvijek bio na visokoj razini, naglasio je predsjednik Ivon dodajući kako se DVD uključio u Vatrogasnu zajednicu grada Zadra.
Otok Olib je mali otočić koji se nalazi istočno od otoka Silbe, na graničnom području Dalmacije i Kvarnera, a pripada zadarskom arhipelagu. Na površini od 26,14 kilometara četvornih prema posljednjem popisu stanovništva živi 147 Olibljana. Olib je naseljen još u rimsko doba te se u 10. stoljeću spominje pod nazivom Aloep. Otok je povezan s kopnom (Zadar) trajektnim ili katamaranskim linijama. Osim sa Zadrom povezan je i s Malim Lošinjem te okolnim otocima. Na otok nije dopušten dolazak automobilom.
- Slijedi registracija društva i što žurnija nabavka najnužnije opreme radi što uspješnije vatrozaštite, naprtnjače V-25 i vodovodne protupožarne cijevi, istaknuo je Ivon, dodajući da će se do turističke sezone i početka požarne sezone za članove i za sve one koji se u međuvremenu učlane u društvo održati i tečaj vatrozaštite, gdje će uspješni polaznici nakon položenog ispita steći zvanje vatrogasac.
- Biti vatrogasac je vrlo plemenit posao. Oni spašavaju ljude i njihovu imovinu. Postoje u svim većim mjestima kao dobrovoljna vatrogasna društva. S obzirom da je područje našeg otoka u ljetnim mjesecima iz različitih razloga, opravdanih i neopravdanih, izloženo opasnosti od požara, shodno Zakonu o vatrogastvu i gradskom Planu o zaštiti od požara osnovali smo DVD i na našem otoku, poručio je Boris Ivon.
Princeza Jadrana: četiri marine u valama županije
Slobodna Dalmacija
Dubrovnik
02.03.2010. | 11:37
dubrovčanima predstavljen projekt gradnje nautičkih centara
Princeza Jadrana: četiri marine u valama županije
Projekt “Princeza Jadrana”, koji predviđa gradnju sedam nautičkih centara na jadranskim otocima, od kojih četiri u najjužnijoj županiji, predstavljen je u ponedjeljak u dubrovačkoj Gradskoj vijećnici.
Ulagači su zainteresirani za gradnju nautičkih centara u Luci Šipanskoj, u mljetskim Polačama unutar Nacionalnog parka, u Jurjevoj luci ili uvali Kremena na Lastovu te na području brodogradilišta Inkobrod, odnosno otočiću Badiji u Korčuli, o čemu će mišljenje tek izreći lokalne zajednice.
Uz Olib, Vrgadu i Kaprije, njime su planirani i nautički centri na Šipanu, Mljetu, Lastovu i Korčuli, a investicija u koju se ulaže privatni kapital “teška” je 182 milijuna eura.
Nositelj inicijalne faze projekta je u tu svrhu osnovana tvrtka “Princeza Jadrana”, uz stručnu podršku GI-Grupe Investinženjering. Lanac bi obuhvatio marine manjeg kapaciteta, do 200 vezova, te niz popratnih sadržaja, a rok za ostvarenje projekta je sedam godina. S
- Projektom se planira potaknuti razvoj hrvatskih otoka koji još uvijek nisu dovoljno razvijeni. Nadamo se potpori lokalne zajednice - kazao je direktor tvrtke “Princeza Jadrana” d.o.o. Žarko Galić i pojasnio da bi gradnja lanca tih centara klijentima pružila komfor u destinaciji i otocima donijela prosperitet.
Posebno korisna bila bi mogućnost njihove bolje zračne povezanosti u suradnji sa zračnim lukama Zadar, Split i Dubrovnik, uz korištenje hidroaviona.
Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić ponudio je potencijalnim investitorima pomoć u promociji, marketingu i organizaciji, a vanjski suradnik projekta Rikard Rossetti istaknuo je da unutar cjelokupne turističke ponude upravo nautički turizam donosi najveću zaradu, te da hrvatskom dijelu Jadrana nedostaje desetak tisuća vezova.
Mons. Milivoj Bolobanić, župnik crkve Kraljice na Stanovima izabran je za novog privremenog upravitelja Zadarske nadbiskupije.
Odlučilo je tako vijeće savjetnika Zadarske nadbiskupije , koje se sastalo danas odmah nakon što je u kripti zadarske katedrale pokopan zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa.
Mons. Milivoj Bolobanić obnašat će dužnost privremenog upravitelja Zadarske nadbiskupije do izbora novog nadbiskupa, a to može biti u roku od jednog do šest mjeseci.
Mons. Milivoj Bolobanić bivši je Generalni vikar Zadarske nadbiskupije i župnik župe Kraljice mira - Stanovi, rođen je 15. veljače, 1937. godine u Olibu. Kao župnik služio je u Privlaci, u Zemuniku i u svetištu Sv. Šime u Zadru, eskurirajući župu Crno. Za vrijeme Domovinskog rata, bio je župnik i dekan u Biogradu na moru, Dekansku službu obnašao je u Zemuničkom i Zadarskom dekanatu. U dva susljedna mandata bio je izabran za tajnika Svećeničkog vijeća Zadarske nadbiskupije a obnašao je i dužnost predsjednika Dijecezanskog vijeća za pastoral mladih. Dugogodišnji je animator mnogih biskupijskih hodočašća, voditelj duhovnih obnova u Nadbiskupiji u raznim dijelovima naše Domovinske Crkve i u inozemstvu.
Proslavljena 109. godišnjica otkupljenja Oliba
IKA Zagreb - Informativna Katolička Agencija
15.05.2009 | 20:41 | IKA V - 112685/5
Proslavljena 109. godišnjica otkupljenja Oliba
Nadbiskup Prenđa istaknuo važnost i potrebu sačuvati, utvrditi i predati katolički i hrvatski identitet te zahvaliti za bogatstvo crkvenih, kulturnih i civilizacijskih darova predanih od olibskih predaka
Olib, (IKA) - Otok Olib, drevna glagoljaška župi koja je zadarskoj nadbiskupiji podarila najveći broj svećenika, njih 176, te čuvenog zadarskog nadbiskupa Vinka Pulišića, u četvrtak 14. svibnja bio je domaćin velike svečanosti: u olibskoj župnoj crkvi Uznesenja BDM svečano misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa povodom proslave 109. obljetnice povijesnog događaja za Olibljane: 13. svibnja 1900. g. otkupili su svoj otok na kojem su bili koloni a bila je njihova domaća gruda, od njegovog pravnog vlasnika Dunata Filippija. Nakon mise predstavljena je Monografija o Olibu otočkog sina, autora Lovre Ivina, člana Družbe Braće hrvatskog zmaja, te su u svečanosti sudjelovali članovi te Družbe iz cijele Hrvatske predvođeni svojim Velikim Meštrom dr. Dragutinom Feletarom.
Nadbiskup je istaknuo važnost i potrebu sačuvati, utvrditi i predati katolički i hrvatski identitet te zahvaliti za bogatstvo crkvenih, kulturnih i civilizacijskih darova predanih nam od olibskih predaka. Zato to nije rubni događaj na nekom otoku udaljenom sat i pol morske vožnje od Zadra, nego ima svoj ozbiljni sadržaj i značenje i veliki je prinos zajedničkom nastojanju da naš narod bude prepoznatljiv, poznat i priznat, istaknuo je nadbiskup. "Jako je bitno shvatiti svoj vlastiti identitet, sadržaj onoga što jest biće jednog naroda, što nosi u sebi kao svoje povijesno bogatstvo i što treba sačuvati i njegovati za budućnost, za one koji dolaze. I zato je jako važno s nacionalne sići na nižu, svakodnevnu i životnu razinu koja je pitanje svakog otoka, i najmanjeg mjesta, većih i manjih gradova, to je pitanje cijelog našeg naroda", poručio je mons. Prenđa osvrnuvši se i na podatak od nekadašnjih 2000 stanovnika na otoku, a sad stotinu. "Ne treba reći da je to zadnje što će nam povijest dati. Život je bujao jer ga je nosilo kršćanstvo i temeljio se na moralnim vrednotama. Pridružimo se duhovnom stavu da ćemo biti sinovi hrvatskog naroda sa svojom kršćanskom kulturom, izgrađivati Europu s onim što mi jesmo. Važno je da ljudi na otoku osjete da nisu sami, da smo s njima. Crkva će to uvijek činiti: podržati svako pa i najmanje mjesto, svaki otok, svaku župu i svaku vrednotu koju smo primili kao baštinu od Krista i od otaca. Nismo prepoznatljivi ako zaboravimo svoje korijene i svoj identitet", poručio je mons. Prenđa istaknuvši da je svaki čovjek na otoku bitan i važan. "Uskoro ćemo osjetiti kako naši otoci dobivaju novo lice koje će izgledati drugačije nego prije. Doći će novi ljudi. Bit' će jako bitno da se ti novi ljudi otvore duhovnoj i materijalnoj kulturi koja tu jest - kršćanstvu, našoj vjeri. A svih nas će biti zadatak tu dolaziti i pomoći onima koji će tu živjeti naš identitet koji neprestano traje, bez obzira na povijesne mijene", istaknuo je mons. Prenđa, čije riječi potvrđuje i činjenica da su se, konkretno na Olibu, trajno nastanile dvije slovenske nevjeste i neki iz BiH.
Bogat vjerski život otoka predstavio je domaći sin, don Milivoj Bolobanić, ponosan na, kako je rekao, najčasnijeg sina Oliba, nekad metropolitu Dalmacije dr. Vinka Pulišića. Živio je i djelovao u razdoblju velikih povijesnih promjena Prvog svjetskog rata, Londonskog i Rapalskog ugovora, rušenja stare Habsburške monarhije i diobe Zadarske nadbiskupije na talijanski i jugoslavenski dio. Don Milivoj je podsjetio i na brojne bratovštine i velike crkve, od kojih je župna poput katedrale, bogatu liturgiju u kojoj su župljani pratili misu s Kniewaldovim misalom. Na Olibu djeluje i samostan Klanjateljica Krvi Kristove, osnivačice su nekad dječjeg vrtića na otoku, a sad oslonac starijim župljanima. Crkvenost Oliba nadbiskup je nazvao nosačem zvanja u povijesti nadbiskupije. Nakon Drugog svjetskog rata, prije velikog egzodusa Olibljana u SAD gdje je danas velika olibska dijaspora, u zadarskom sjemeništu Zmajević bilo je 12 sjemeništaraca iz Oliba, koliko ih danas ima cijela Zadarska nadbiskupija. Od toga ih je u Hrvatskoj ostalo samo trojica: don Mihovil Cukar, don Tomislav Bondulić i don Milivoj Bolobanić, a svi su ostali otputovali s roditeljima u SAD. Danas su dvojica olibskih sinova svećenici u SAD-u.
Zadarski arhipelag: građevinska dozvola najranije krajem godine
Slobodna Dalmacija 22.04.2009. | 22:35
Silba, Olib i Premuda daleko od vodoopskrbnog sustava
Zadarski arhipelag: građevinska dozvola najranije krajem godine
Na tri najudaljenija zadarska otoka u tijeku je rješavanje uspostave autonomnih sustava vodoopskrbe, jednog od životnih pitanja
Piše Davorka Mezić / EPEHA
Olib je najbliži dozvoli glavnog projekta CROPIX
Na trima najudaljenijim otocima zadarskog arhipelaga – Olibu, Silbi i Premudi - u tijeku je rješavanje uspostave autonomnih sustava vodoopskrbe, jednog od životnih pitanja otočana. Iako je njihovo projektiranje počelo još prije četiri godine, za Olib koji je tome najbliži, građevinska bi se dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta, mogla očekivati tek krajem ove ili početkom iduće godine.
Za taj se otok, naime, dobila dozvola za lokacijsku dozvolu, kako za vodospremu, tako i za cjevovod, glavni je projekt u izradi.
- Na Premudi smo konačno dobili suglasnost vlasnika parcele na kojoj će se graditi vodosprema. Zbog imovinsko-pravnih odnosa, odnosno nedopuštanja pojedinih vlasnika da se ona gradi baš na njihovim parcelama, lokaciju smo na tom otoku mijenjali čak tri puta.
Sad imamo suglasnost vlasnika, ali moramo to isto čekati i od vlasnika susjednih parcela. Puno ih je i na svim su stranama pa je Ured državne uprave objavio poziv da se jave. Tek kad ta procedura prođe, moći ćemo dovršiti projekt i zatražiti lokacijsku dozvolu – govori Darko Kasap, direktor zadarskog “Vodovoda”.
Na Silbi je, dodaje, specifična situacija zbog koje je cijeli proces još daleko od završetka. “Vodovod” je na tom otoku vodospremu izgradio prije više od 30 godina, ali je zbog malog kapaciteta treba širiti, dakle, ponovno projektirati. Vlasnik na kojoj je vodosprema se, međutim, sada javio s osporavanjem lokacije na svom zemljištu.
- Dogovori su u tijeku i vjerujem da će biti uspješni. Nakon njih slijede pregovori o pravičnoj naknadi pa ostatak procesa koji počinje traženjem suglasnosti susjeda – objašnjava Kasap.
Silba u ovom trenutku, tvrdi, ima i inače najbolje razrađen sustav. Ima, naime, četiri spremnika, sustav hidrantske mreže i od prije više desetaka godina razvedenu mrežu po otoku.
Sustavi na sva tri otoka će biti autonomni – imat će vodospreme koje će puniti vodonosci te hidrante s kojih će vodu uzimati kućanstva. Jednog dana, kad do njih dođe voda s kopna, ti će sustavi biti uklopljeni u konačno rješenje vodoopskrbe.
Revitalizacija Maslinarstva na Olibu
Zadarski List Otoci Povratak Revitalizacija maslinarstva na Olibu Piše: Dragana Glavočić 22.02.2009. Nabavljeno je 350 stabala sadnica sorte orkule. Kako su nas stručnjaci savjetovali, najbolje bi bilo zasaditi sortu masline koja je do sad uspijevala na Olibu, kazao je Željko Cotov
Foto: Ivan JAMICIC
Revitalizacija maslinarstva na Olibu
Na otoku Olibu maslinarstvo treba poticati
Odlukom Poglavarstva Grada Zadra odobrena je financijska potpora Poljoprivrednoj zadruzi Olib u iznosu od 15.000 kuna, a u svrhu revitalizacije maslinarstva na otoku. Isplata sredstava izvršila se iz Proračuna Grada Zadar za 2009. godinu.
Poljoprivredna zadruga Olib u veljači je zatražila jednokratnu potporu za očuvanje i napredak maslinarstva na otoku Olibu. Prema riječima Željka Cotova, upravitelja Poljoprivredne zadruge na Olibu, Zadarska županija je poduprla revitalizaciju maslinarstva s 10.000 kuna.
- Nabavljeno je 350 stabala sadnica sorte orkule. Kako su nas stručnjaci savjetovali, najbolje bi bilo zasaditi sortu masline koja je inače do sad uspijevala na Olibu. Stablo orkule zastupljeno je gotovo 95 posto, a drobnica je prisutna u samo pet posto, kazao je Cotov.
Prijašnjih godina na Olibu je bilo nekoliko tisuća stabala maslina, no do sve lošijeg uroda došlo je zbog porasta starog stanovništva koje je ne može obrađivati masline. Također, na slab urod masline utječe bura i razvoj stabla crnike koje prekriva Olib gotovo 90 posto te guši njen razvoj.
Svi žitelji otoka Oliba mogli su se prijaviti za preuzimanje sadnica maslina. Prema Cotovu mišljenju, potpora za revitalizaciju maslinarstva je vrlo važna za otok, no isto tako još važnije je provesti reviziju gospodarstva koja bi trebala definirati što je poljoprivredno zemljište, a što je naseljeni dio.
- Provođenje revizije gospodarstva potaknulo bi otočane da vode brigu o svom zemljištu te bi na taj način poticaji bili efikasniji, zaključio je Cotov.
Zadruga je osnovana daleke 1904. godine, a od 1963. u svoje poslovanje uvela je preradu maslina koju do danas drži, ali uz velike napore. Trenutačno zadruga broji 92 maslinara. Prošle godine zadruga je uspjela otplatiti kredit dobiven za kupnju nove linije prerade ploda masline. Kroz razdoblje od osam godina uložena sredstva nisu opravdana, jer urodi starih stabala nisu donijeli dovoljno ploda da bi povećali preradu, a time i bolji financijski rezultat poslovanja.
- Današnje prilike na otoku ne daju nam za pravo da možemo samostalno bez ičije pomoći pokušati obnoviti maslinarski fond bez pomoći šire društvene zajednice, jer rezultat poslovanja ove zadruge nije toliko uspješan da bismo sami uspjeli, zaključio je Cotov.
Revitalization of Olive Growing on Olib
On the island of Olib, olive growing should be encouraged
By decision from the government of the city of Zadar, financial support has been granted to the agricultural cooperative of Olib in the amount of 15,000 kuna, in order to revitalize olive growing on the island. Payment of funds is conducted from the budget for the City of Zadar in year 2009.
The agricultural cooperative of Olib in February has requested one time support for the preservation and improvement of olive growing on Olib. In the words of Željko Cotov, manager at the Agricultural Cooperative Olib, ZadarCounty supports the revitalization of olive groves with 10,000 kuna.
- Acquired 350 tree seedlings of the orkule variety. As the experts advised us, it would be best to plant the sort of olive tree, which has normally succeeded up to now in Olib. The orkule tree represents almost 95 percent of all olives, and drobnica presently represents only five percent, said Cotov.
In previous years on Olib there were several thousand olive trees, but to a declining yield, because of the increase in the aging population, which can no longer harvest olives. Also, the poor yield of olive trees is affected by the “bura” winds and the expanding growth of oak trees that cover Olib almost 90 percent, and smother the olive tree’s development.
All the inhabitants of island Olib were able to register and request to take olive seedlings. According to Cotov’s opinion, the support for rehabilitation olive cultivation is very important for the island, but also, more importantly,for the audit of land ownership, which should be used to define as to which is agricultural land, and which is the inhabited part.
-Conducting land ownership audits would encourage the Islanders to take care of their land and with this method the incentives would be more effective, concluded Cotov.
The cooperative was established in the distant year of 1904 and since 1963 introduced the processing of olives in its business, which it still holds to this day, but with great effort. The cooperative currently has 92 olive growers. Last year the association had managed to repay a loan obtained to purchase a new line of olive processing. Through a period of eight years of invested funds which were not justified, because the results from the old trees did not yield enough to increase processing, and thus better financial results for the business.
- Today's opportunities on the island do not give us the right that we can independently, without anyone’s help, attempt to rebuild the olive growing fund without the help of the wider community, because the result of operations of the cooperative is not so successful that we would ourselves succeed, concluded Cotov.
Olibom je dovršen "Splitski Program" Tankerske plovidbe
Olibom je dovršen "splitski program" Tankerske plovidbe Potpisima Ive Mustaća i Srđana Kovača na ugovore o preuzimanju, rukovanjem, kratkim govorima, čašom šampanjca, prigodnim darovima i obilaskom novogradnje 461 nazvane "Olib", vrlo jednostavnom ceremonijom okončan je još jedan "splitski program" Tankerske plovidbe iz Zadra koja od danas broji 16 brodova sa najvećom tonožom u svojoj povjesti. - Zahvaljujem prijateljima i partnerima iz Zadra na povjerenju. Isporučujemo vam još jedan naš proizvod da vas služi i, vozeći svijetom, potvrdđuje kvalitetu vama na korist. Želja nam je da završetak ovog programa ne bude i završetak naš suradnje već da se partnerstvo nastavi i ubuduće, kazao je predsjednik uprave Brodosplita Srđan Kovač, uručujući potom prigodne darove voditelju tima graditelja, predsjedniku uprave Tankerske plovidbe Ivi Mustaću te kapetanu koji je preuzeo Olib Robertu Dorkinu.
- Izražavam zadovoljstvo i zahvalu svima involviranima u ovaj posao, posebno brodograditeljima koji su ovaj brod napravili, i bankarima koji su od početka pratili ovaj naš posao. Ovo je peti naš brod kojeg smo naručili i preuzeli u splitskom brodogradilištu u kratkom vremenu od nekoliko godina. I Olib kao i prethodnici ispunjava sve najzahtjevnije kriterije današnje plovidbe po najstrožim uvjetima unajmitelja brodarskog prostora. Splitski brodovi čine danas udarnu snagu naše flote i naše tvrtke. Ovim smo okončali jedan veliki niz poslova i na žalost za jedno vrijeme završili s gradnjama u Splitu. U vremenu smo kada nam predstoji borba za čuvanje onog što smo izgradili. No vjerujem da ćemo kada ova kriza prođe ostati snažni a isto tako da ćemo u ovom teškom vremenu imati kao zemlja snagu i znanje osnažiti i ovu oduvijek snažnu brodograđevnu tvrtku i vratiti se zajedničkim poslovima, graditi opet brodove zajedno, kazao je Mustać . Potom su predstavnici isporučitelja i naručitelja, s partnerima, bankarima i posadom krenuli u obilazak Oliba. Najveseliji su svakako bili Olibljani. Predsjednik MO Oliba Ivan Cukar, Danijel Telesmanić Did i nedavno umirovljeni član poslovodstva Tankerske plovidbe Danko Ivon, i sam Olibljanin, poklonili su kapetanu Dorkinu sliku starog porta Oliba s olibskom flotom iz 1925. godine te zaželjeli brodu i posadi da plove na radost i dobrobit Tankerske.
- Znat ćemo na ponos tradicije i firme i ovim trećim Olibom rukovati kao i naši prethodnici s ranija dva, kazao je kapetan Dorkin. Brod prema riječima komercijalnog direktora Dragana Gaćine u subotu kreće za Libiju na standardni posao Tankerske plovidbe - prijevoz nafte za Austriju na relaciji Libija-Trst. Tankerska plovdiba prema riječima Ive Mustaća ima pred sobom četiri korejske i dvije kineske novogradnje te dvije u 3. maju temeljen nedavnog sporazuma Vlade RH, 3. maja, Uljanik plovidbe i Tankerske plovidbe.U vremenima svjetske krize održati stabilnost tvrtke i dovršiti osam novogradnji zahtjevan je posao i izazov i za najuspješnije. Iako je običaj slavlje više vezan uz porinuća, a ne primopredaje, ovom su činu nazočili svi članovi uprave i poslovodstva Tankerske plovidbe kao i splitskog škvera, a kada se ima u vidu odrađen posao na Zrinskom, Frankopanu, Alanu Velikom, Hrvatskoj, Donatu, Dugom otoku i Olibu, koji zajedno imaju preko 920.000 dwta, znaju i zbog čega.
Iseljenik iz New Yorka dao cijelu životnu ušteđevinu za umirovljenički dom na Olibu
Iseljenik s otoka Oliba, 71-godišnji Marijan Cukar, darovao je cijelu svoju životnu ušteđevinu, od gotovo 700 tisuća kuna, za izgradnju doma za starije na rodnom otoku!
Umirovljenik Cukrov i sam se želi vratiti na Olib / Foto: V. Ivanov / CROPIX
Olibljanin Marijan, koji je sa svog škoja otišao kao 19-godišnjak, cijeli je radni vijek proveo u New Yorku radeći kao kuhar u banci na Wall Streetu. Kad je prije 13 godina otišao u mirovinu, želja za povratkom u rodni kraj bila je sve jača, a Marijan je došao na ideju kako bi na otoku trebalo izgraditi dom za starije osobe gdje bi on i njegovi vršnjaci u otočnoj idili mogli provoditi svoje umirovljeničke dane. Vrlo brzo je uplatio svojih prvih 100 tisuća dolara društvu olibskih iseljenika u New Yorku, preko kojih je i službeno krenula inicijativa za domom. Nedavno je uplatio još 28 tisuća dolara, a planirao je, kaže, i više da zbog krize nije pala vrijednost fonda u kojem je štedio.
- Kad mi je supruga umrla, ostao sam sam. Djece nemam, a želim biti tu, na svom Olibu. I odlučio sam nešto napraviti. Otišao sam u banku i u 70. godini podignuo životno osiguranje koje sam desetljećima plaćao. Radio sam cijeli život, ja ću lako živjeti od svoje penzije, a 100 tisuća dolara sam darovao našem društvu preko kojeg skupljamo novac za Olib – kazuje nam Marijan, čiji će primjer slijediti i ostali iseljenici s Oliba, nekad gusto naseljenog otoka na kojem zimi sada živi samo stotinjak stanovnika.
U cijelu su se priču vrlo brzo uključili Grad Zadar i Nadbiskupija koja im je obećala ustupiti zemljište za dom s 20-ak kreveta. Grad je već naručio projekt, uskoro raspisuju natječaj, a napravit će sve, kažu, da dom na Olibu uđe u sustav i tako mu osiguraju stabilnost.
- Vrijedno društvo Olibljana ne traži ni vlasništvo ni upravljanje nad ustanovom, odjela za socijalnu skrb.nego mjesto na kojem mogu lijepo proživjeti starost i mi ćemo im pomoći - kaže Mario Pešut, pročelnik Gradskog upravnog odjela za socijalnu skrb.
